Osnovna škola "Braća Radić" Koprivnica

21.10. učenici dodatne nastave povijesti i dodatne nastave engleskog jezika su sa svojim nastavnicima Lidijom Molnar, Krešimirom Bermancem i Danijelom Ban posjetili koprivnički Muzej. 

Samim tim „drugim korakom“ u našem projektu Renesansa, ponovo smo saznali i vidjeli niz neobičnih i fantastičnih stvari koje se događaju upravo ovih dana oko Muzeja i Crkve Svetog Nikole. I ovaj puta smo ostali iznenađeni s time što sve otkrivaju i istražuju naši arheolozi i povjesničari.

Nismo mogli ni zamisliti da se takve povijesne stvari odvijaju tu, neposredno u našoj blizini, nekoliko stotina metara od naše škole, a ne samo u filmovima „Indiana Jones“  ili „Povratak mumije“!

Pa dobro, krenimo od početka kako bi vam mogli objasniti otkuda proizlazi naše čuđenje jednim tako jednostavnim odlaskom u Muzej…i to na dan kada se svuda u svijetu slavio legendarni film „Back to the Future“ u kojem je glavni glumac Michael J. Fox iz 1985.godine otišao zapravo u budućnost - 21.10.2015. svojim vremenskim strojem (svakako preporučamo pogledati film!)

Tako smo i mi, došavši svojim zamišljenim vremenskim strojem u naš koprivnički Muzej, najprije otputovali u 13.stoljeće gdje nam je povjesničar Dražen Ernečić, naš stručni suradnik na projektu, najprije pokazao prekrasne planove nekadašnje Koprivnice tj. koprivničkih bedema. Saznali smo da je širenje Osmanlijskog carstva razlog zbog kojeg je u Koprivnici sagrađena renesansna tvrđava pod arhitektonskom palicom austrijskih i talijanskih graditelja. Oblikovana je kao nepravilna zvijezda u čijem su svakom kutu bile utvrde, a unutrašnjost tvrđave je imala trg, glavnu ulicu i mnoge upravno i crkvene zgrade. Saznali smo i da su danas ostaci renesansnih bedema i opkopa očuvani samo na jugoistočnom krilu utvrde. Zaista nam je bilo zanimljivo čuti da je jedan krak nekadašnje tvrđave u obliku zvijezde ustvari sezao čak do mjesta današnjeg semafora kraj naše škole!

Otkrivajući uz knjige dr. Ljudevita Krmpotića i povijesni atlas Koprivnice sve te nekadašnje planove i tlocrte od 13. stoljeća (nastali od Nicole Angielinija, Girolama Arconatija, Josepha Vintana, Alessandra Pasqualinija, Johanna Ledentua, Stiera, Rebaina, Knedinigera, Ivana Klementa, Franje Poicia) pa sve do današnje nostalgične vizije Koprivnice za 21.stoljeće Loranda Klemenčića sa sjećanjem na nekadašnje gradske bedeme, nismo mogli ne pomisliti kako su svi ti nekada stvarani planovi zaista prekrasna umjetnička djela…

Tako smo eto, proučavajući planove bedema Koprivnice i umjetnike koji su ih stvarali u prošlosti, stigli i do današnje vizije za 21. stoljeće, te poput junaka iz filma proputovali kroz vrijeme u Muzeju Koprivnice…

A potom, kada smo izašli iz samog Muzeja i otišli na naše drugo dogovoreno mjesto proučavanja, ne možete ni zamisliti kako smo se začudili…

Uslijedio je neobičan susret i saznanje o istraživanjima oko Muzeja i pored Crkve Svetog Nikole!

Jeste li ikada maštali kao dijete o tome da, kada odrastete, budete veliki istraživač ili arheolog? I znate li što je njihov posao i kakve sve zanimljive stvari iz prošlosti otkrivaju?

E pa naši poznati koprivnički arheolozi su upravo ovih dana otkrili neobične i zapanjujuće iskopine, a ono što je najbolje od svega, mi smo taj dan posjeta pogodili i pravi "tajming" jer je to ustvari bio i posljednji dan iskopanja, odnosno rada arheologa na tim nalazištima.

O svemu otkrivenom nam je pričao naš poznati arheolog Robert Čimin koji je zajedno s arheologinjom Martinom Zelenko naišao na zapanjujuće otkriće – u  Ulici Đure Estera u Koprivnici našli su cestu koja po njihovoj procjeni datira iz 1356. godine, a to još treba potvrditi radio-karbonskom analizom u Engleskoj. Osim što su cestu datirali, otkrili su njezin smjer i način gradnje - dvostruki red položenih tesanih hrastovih trupaca sa središnjom uzdužnom gredom.

Uvjereni su bili naši arheolozi kako ta cesta vodi prema nekadašnjim sjevernim gradskim vratima, no ispostavilo se kako ustvari ima otklon prema istoku što znači da je građena prije 1584. godine, kada su podignuta sjeverna gradska vrata. Jedini događaj s kojim se gradnja ove ceste može povezati je proglašenje Koprivnice slobodnim i kraljevskim gradom Ugarskog kraljevstva 1356. godine  - što znači da se tom cestom nekada davno vozio Ludovik I Anžuvinac! A upravo to je jedinstveni arheološki pronalazak u Hrvatskoj jer do sada kod nas nije pronađena ni jedna slična cesta. Jedine slične ceste ovoj pronađene su u Krakowu u Poljskoj te na području današnje Češke, a datiraju još iz 10. i 12. stoljeća!

Osim ceste, naši su arheolozi na južnoj strani Crkve sv. Nikole u Koprivnici pronašli još nekoliko zanimljivih detalja - pet masivnih potpornih zidova franjevačke crkve Blažene Djevice Marije koja datira iz 14. stoljeća, a cesta koju su pronašli vjerojatno je vodila upravo do te crkve u kojoj je, pretpostavljaju, Koprivnica vjerojatno i proglašena slobodnim i kraljevskim gradom. Ono što nas je zbilja zapanjilo jest da su pronašli i jako puno grobova u samoj crkvi u kojoj su se nekada davno pokapali bogatiji slojevi društva, a i uokolo same crkve smo mogli oučiti ostatke grobova pa čak i kostiju nekada davno pokopanih ljudi!

Na radu na istraživanjima i iskopinama zatekli smo toga dana i ostale vrijedne arheologe - Josipa Jagića, Kristinu Brodarić i Iliju Cikača. Sve je trebalo tog posljednjeg dana biti spremno za daljnju obradu u specijaliziranim odjelima forenzike u Zagrebu.

Kakve li smo sve zapanjujuće stvari otkrili o prošlosti naše Koprivnice!                                                                                                     

                                                                             Danijela Ban